Bedemi grada Krka gotovo su u potpunosti sačuvani, a u svojemu najstarijem dijelu sežu čak u prapovijesno doba. Zna se da je prapovijesni grad Curicta (Krk) bio utvrđen zidinama. O tome svjedoči natpis iz 1. stoljeća prije Krista u kojem se spominje obnova gradskih zidina, što navodi na zaključak da su zidine već postojale. Arheološkim istraživanjem zapadnog dijela bedema, 60-ih godina 20. stoljeća pronađeni su megalitski blokovi zidani u suho, a datirani u 3. stoljeće prije Krista. Takva gradnja prethodi rimskom stilu gradnje zvanom opus quadratum. Arheološka istraživanja na Veloj placi i u kući Perossi (kafić Volsonis) otkrila su kasniji antički bedem u koji je ugrađeno mnoštvo spolija (stelle, liburnski cipusi, dijelovi arhitrava…). Već su antičke zidine imale kule, a srednjovjekovne i renesansne vidljive su i danas i bitno utječu na izgled grada. Osim Kaštela i njegovih kula, poligonalne kule iz 15. stoljeća na obali i kod glavnih gradskih vrata, odnosno nekadašnje kule Vijećnice na glavnome gradskom trgu, grad je imao još barem sedam ili osam manjih kula. Zidine koje se danas jasno vide, uglavnom su nastale u 14. i 15. stoljeću, u vrijeme nastanka i razvoja vatrenog oružja. Tome u prilog svjedoče stilski odredive strijelnice te krunište (merlature).
Na Trgu Kamplin, nasuprot krčkoj katedrali, nalazi se stari Frankopanski kaštel. Kaštel je bio središnja i posljednja točka obrane grada. Nastajao je u više graditeljskih faza, od 12. do 18. stoljeća. Arhitektonski najstarija sastavnica kaštela je četvrtasta, takozvana frankopanska kula-sudnica. Znamo da je kula dovršena 1191. jer o tome svjedoči latinski natpis u luneti iznad vrata. Načinom izgradnje izdvaja se od ostalih arhitektonskih komponenata kaštela, a načinom zidanja velikih obrađenih kamenih blokova podsjeća na romaničku susjednu crkvu sv. Kvirina. Upravo se razlikom u načinu gradnje stvara teorija o njezinu mogućem samostalnom postojanju u „predkaštelskom“ vremenu grada Krka i njezinoj funkciji kao zvoniku katedrale.
Jugozapadna kula Kaštela, takozvana Austrijska, bedemom je u dodiru s ostacima kule ponad Pizanskih vrata. S obzirom na tehniku gradnje i pojedine stilske elemente, vjerojatno je sagrađena u 14. stoljeću.
Okrugla kula Kaštela nazvana je Venecijanska i usmjerena je na Trg Kamplin. U njezine zidove ugrađena je kamena ploča s natpisom Aurea Venetorum Libertati i simbolom sv. Marka. U prizemlju su vidljivi na konus zidani topovski otvori. Prvotni ulaz u kulu, građen pravilnim klesancima sa željeznom rešetkom koja se spuštala kroz utor, danas je zazidan.
Frankopanski kaštel jedini je profani sačuvani spomenik srednjega vijeka u gradu Krku. Kaštel je donekle rekonstruiran, na dijelu bedema otvorena je šetnica i izložen manji postav arheoloških spomenika.